Finski predsjednik: Amerikanci nam ne mogu zabraniti boriti se protiv Rusa

Stubb, koji se smatra dobrim poznavateljem Rusije i predsjednika Vladimira Putina te jednim od europskih čelnika koje američki predsjednik Donald Trump cijeni, odgovarao je na pitanje o ovisnosti europskih saveznika o američkoj vojnoj potpori.

U intervjuu, prenosi TPV World mu je iznesena hipotetska situacija prema kojoj bi budući američki predsjednik mogao poručiti Finskoj da ne ulazi u sukob s Rusijom, čak i ako bi došlo do napada na baltičke države, nego da pristane na pregovore.

"Ne. I to se neće dogoditi", odgovorio je Stubb. Istaknuo je da su odnosi Helsinkija i Washingtona zasnovani na obostranim interesima te da se ne radi o jednostranom odnosu. "To je također odnos uzajamnosti", rekao je, dodajući da postoji razlog zbog kojeg je bilateralna obrambena suradnja između dviju zemalja snažnija nego ikada prije.

Kao primjer naveo je predstojeće vojne aktivnosti na sjeveru Europe. Prema njegovim riječima, idućeg tjedna 25.000 vojnika sudjelovat će u obuci u sjevernoj Norveškoj i Finskoj, uključujući 5000 pripadnika američkih snaga. "Postoji razlog zašto je Amerika željela kupiti 11 ledolomaca, koje će koristiti za svoje pomorske snage. Postoji razlog zašto smo sklopili sporazum o obrambenoj suradnji. A razlog je taj što Finska ima jednu od najmoćnijih vojski na granici s Rusijom", rekao je.

Finska s Rusijom dijeli oko 1340 kilometara dugu granicu, što je najduža kopnena granica koju neka članica Europske unije ima s Ruskom Federacijom. Nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, Helsinki je ubrzao proces napuštanja višedesetljetne vojne nesvrstanosti te je 2023. postao članica NATO-a.

Preispitivanje američke pouzdanosti

Ulazak Finske u Savez izmijenio je sigurnosnu dinamiku na sjeveru Europe jer je NATO time dobio dodatnu dugu kopnenu granicu s Rusijom. Finska je ujedno postala važan čimbenik u obrani baltičke regije i Arktika. Prema podacima NATO-a i finskog ministarstva obrane, zemlja raspolaže velikim pričuvnim sastavom i sustavom opće vojne obveze, dok su zračne snage u procesu modernizacije kroz nabavu američkih borbenih zrakoplova F-35.

U prosincu 2023. Finska i Sjedinjene Države potpisale su Sporazum o obrambenoj suradnji, poznat kao DCA, kojim je američkim snagama omogućen pristup i korištenje više finskih vojnih lokacija. Taj sporazum dio je šireg jačanja američke vojne prisutnosti u nordijskoj regiji, u koordinaciji s Norveškom, Švedskom i Danskom.

Pitanje o mogućem američkom pritisku pojavljuje se u trenutku kada se unutar Europe sve češće preispituje dugoročna pouzdanost američkih sigurnosnih jamstava. Rasprave su se pojačale nakon što su Sjedinjene Države u više navrata ograničavale način na koji Ukrajina može koristiti zapadno naoružanje, uključujući dalekometne projektile, kao i nakon prijepora vezanih uz pristup satelitskoj mreži Starlink.

Unatoč tim raspravama, Stubb je jasno poručio da Finska svoju sigurnosnu politiku ne temelji isključivo na političkoj volji Washingtona. Njegove izjave sugeriraju da kombinacija snažne nacionalne obrane, integracije u NATO strukture i uzajamnih interesa sa Sjedinjenim Državama čini malo vjerojatnim scenarij u kojem bi one Finskoj "zabranile" obranu od Rusije.

Time je finski predsjednik, koji se ubraja među europske čelnike s dobrim uvidom u rusku politiku i način razmišljanja Kremlja, poslao poruku i saveznicima i Moskvi da Helsinki računa na partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, ali da odluke o vlastitoj obrani donosi samostalno.